Vodeći računa o povijesnoj i kulturnoj baštini svojih predaka, želimo istraživati svoje korijene, jezik, tradiciju kako bismo prenijeli tu baštinu na svoju djecu.

Glagoljica je na poseban način dio hrvatskoga povijesnog identiteta – od ranoga srednjeg vijeka pa do danas. Kao takva, bila je  često osporavana i gorljivo branjena. U borbi za hrvatski jezik i pismo glagoljicu  osobito se isticao biskup Grgur Ninski. Na području njegove biskupije i uopće u Zadarskome kraju, na kopnu i osobito na otocima, glagoljica se duboko ukorijenila. Po svećeniku glagoljašu don Vladislavu Cvitanoviću, Zadar i okolica se susreću s glagoljicom i prije Splitskih sabora 925.  

Biograd se diči benediktinskim samostanom Sv. Ivana Evanđeliste iz 1059.  koji je bio glagoljaški. Nakon razaranja tog samostana u 12. st. benediktinci su se iz Biograda  sklonili  najprije u Šibenik pa na otok Pašman, na brežuljak Ćokovac, gdje su podigli crkvu i samostan te nastavili njegovati glagoljsku pismenost i slaviti liturgiju na staroslavenskom jeziku.  Poznato je da je upravo Zadranin Šimun Kožičić Benja (1460. – 1536.), modruški biskup, bio osnivač glagoljske tiskare u Rijeci (1530. godine). U Zadru je Vicko Zmajević, zadarski nadbiskup sagradio glagoljaško sjemenište koje je otvoreno nakon njegove smrti 1748. godine i dobilo ime po njemu "Zmajević".

U novije vrijeme, godine 2014., Ministarstvo kulture Republike Hrvatske donijelo je Rješenje kojim se utvrđuje da umijeće čitanja, pisanja i tiskanja glagoljice ima svojstva nematerijalne kulturne baštine.

Želimo upravo to prenijeti na mlade naraštaje i tako glagoljicu oteti od zaborava. Naša škola je takvo nastojanje uzela kao misao vodilju u svome odgojno-obrazovnom radu, ali i u svojoj ulozi snažnog društvenog posrednika i koordinatora.

Iz toga je proizašla zamisao o likovnom natječaju „Iskoni bje Slovo“   -  prve riječi Ivanova Evanđelja napisane glagoljicom – što znači „U početku bijaše riječ“!

CILJ NATJEČAJA: osvijestiti važnost glagoljice, njezino povijesno značenje. Učenici i učitelji pratili bi tragove zadarske prošlosti i upravo na tom tragu mogli bi pronaći vizualnu ljepotu svakog kamena, ulice, crkve i pretočiti ju kroz prošlost, sadašnjost ili budućnost grada, kroz povijesne knjige i glagoljska slova u likovni izričaj /likovne uratke. Na taj način djeca bi otkrila bogatstvo i ljepotu stvaralaštva i važnost glagoljice te ju čuvala od zaborava.

Propozicije natječaja:

Na natječaju mogu sudjelovati svi učenici od 1. do 8. razreda osnovnih škola Zadarske županije. Jedan učenik može sudjelovati najviše s jednim radom iz određenog područja izražavanja.

Želimo biti zanimljivi u poticajnom i likovno-tehničkom smislu te smo odlučili da motiv/poticaj ovogodišnjih likovnih radova budu - inicijali koji su početna slova teksta i posebno su lijepo ukrašena.

Likovni radovi:

Zadaće slikanja, crtanja, oblikovanja:

Nakon usmjerenog opažanja, analiziranja i razgovora o motivu/poticaju vizualnog istraživanja, učenik treba naslikati ili nacrtati u likovnoj tehnici po izboru na formatu papira A4.

Likovno – tehnička sredstva:

- olovka

- tuš i metalno pero

- tuš i kist

- lavirani tuš

- tempera

- akvarel

- grafika: kartonski tisak ili linorez

- kombinirana tehnika

Radovi moraju biti pojedinačni. Šalju se poštom, propisno zamotani i zaštićeni od oštećenja. Nije dozvoljeno slanje u roli ili tubi.

Na poleđini likovnih radova mora pisati:

 Likovni natječaj „ISKONI BJE SLOVO“

 IME I PREZIME UČENIKA/CE :

 RAZRED:

 ŠKOLA :

 IME I PREZIME MENTORA:

 ADRESA ŠKOLE:

Likovni radovi moraju biti poslani najkasnije do 3. svibnja 2018.

Radovi se šalju na adresu: Likovni natječaj ISKONI BJE SLOVO, OŠ ZADARSKI OTOCI, TRG DAMIRA TOMLJANOVIĆA GAVRANA 2, 23000 ZADAR. Rezultati natječaja bit će objavljeni na stranicama naše škole krajem svibnja. Na dodjelu nagrada u lipnju bit će pozvano 12 učenika i mentora. Poslane učeničke radove izabrat će i vrjednovati stručno povjerenstvo. Radovi koji stignu na vrijeme ne vraćaju se.

Pristigli radovi bit će podijeljeni u 4 kategorije:

              1. kategorija: učenici od 1. do 2. razreda osnovne škole

              2. kategorija: učenici od 3. do 4. razreda osnovne škole

              3. kategorija: učenici od 5. do 6. razreda osnovne škole

              4. kategorija: učenici od 7. do 8. razreda osnovne škole

Vrijednosni sud povjerenstva temeljit će se na osjetilnim, spoznajnim i likovno izražajnim i stvaralačkim mogućnostima učenika određene dobi, a prosudba radova na postignutoj razini izvornosti, izražajnosti i likovno-tehničkoj izvedbi.

Zahvaljujemo na suradnji,

                                                                                                                                                                                                                            Ravnatelj:

                                                                                          Davor Barić